Spomen soba herojima sa Košara – Očuvanje kolektivnog sećanja
KAKO PIŠE Tanjug, u Kaću, nedaleko od Novog Sada, otvorena je spomen soba posvećena herojima sa Košara, koja je značajna zahvaljujući trudima njihovih srodnika, saboraca i komunalnih vlasti. Petar Mišić, potporučnik u penziji, ističe da je važno da se kultura sećanja na brave borbe održava i razvija, jer mir u kojem danas živimo ima svoje heroje.
Mišić, u razgovoru za Tanjug, podseća da je bitka na karauli Košare bila ključni trenutak koji je odredio ishod rata devedesetih godina. „Napad na Košare zapravo je promenio tok agresije prema Saveznoj Republici Jugoslaviji, i danas možemo ponosno reći da smo iz tog rata izašli kao pobednici“, naglasio je on.
Kultura sećanja, prema njegovim rečima, ne sme se zaboraviti, jer su to ljudi koji su pružili svoje živote kako bi odbranili granice naše zemlje. Spomen soba predstavlja simbol tog sećanja i poštovanja prema poginulim vojnicima.
„Vojnik umire dva puta – prvi put kada izgubi život, a drugi kada ga zaborave“, rekao je Mišić, sugerišući da je lake sećati se herojskih dela. On naglašava važnost sećanja na svoje saborce 27 godina nakon sukoba. Bitka na Košarama počela je napadom na karaulu Morina, a snage Jugoslavije odgovorile su spremno, odbranivši granice.
Mišić objašnjava da je 53. granični bataljon branio granicu prema Albaniji, sa 13 karaula, a pet borbenih grupa iz 52. artiljerijsko-raketne brigade pružilo je podršku na terenu.
U prvom danu bitke, većina vojnika bila je angažovana na frontu, a Mišić se seća da su u jutrošnjem napadu izgubili prva dva saborca: Miroslava Stojanovića i Nikolu Popovića. Đaci bivših boraca redovno se sećaju svojih stradalih drugova, a kontaktiraju sa njihovim porodicama.
Spomen soba sadrži bogatu arhivu, uključujući fotografije borbi, mape napada i biografije pojedinaca koji su učestvovali u ovom značajnom događaju, kako bi se održala uspomena na njihove žrtve. Ova ustanova predstavlja mesto okupljanja i sećanja, čime se nastoji očuvati kolektivno pamćenje.
Društvo se mora okrenuti svojoj prošlosti kako bi učvrstilo temelje zdravijeg društva u budućnosti, istakao je Mišić.
