Gluvi u Srbiji traže jednakost i bolju podršku
Neophodna su konkretna rešenja za poboljšanje prava osoba sa oštećenjem sluha
KAKO PIŠE Radar, na nedavno održanom sastanku u Vladi Srbije, aktivisti i predstavnici osoba sa oštećenjem sluha istakli su urgentnost izjednačavanja prava gluvih i nagluvih osoba sa drugim grupama osoba s invaliditetom. Njihovi zahtevi se posebno fokusiraju na finansijsku pomoć kroz invalidninu, koja im je od suštinske važnosti za kvalitetan život.
Tokom sastanka, premijer Đuro Macut naglasio je kako je ključno doneti Zakon o evidencijama osoba sa invaliditetom. Ovaj zakon se smatra osnovom za efikasnije ostvarivanje prava gluvih i nagluvih pojedinaca, a kako bi dijalog između relevantnih strana bio nastavljen.
Suzana Maslać, sekretar Udruženja gluvih i nagluvih Šumadijskog okruga, ukazala je na to da su traženi zahtevi na protestima slični onima iz 2018. godine kada su se prvi put organizovali. „U Hrvatskoj, invalidnina za gluve osobe iznosi 442 evra mesečno, dok u Srbiji takva podrška ne postoji i to nas potpuno marginalizuje“, rekla je Maslać.
U protestima zakazanim za 25. mart učestvovalo je oko 1.000 ljudi iz cele Srbije, a glavni zahtev bio je upravo isplata invalidnine. Mnogi učesnici su se žalili na to da Ministarstvo ne reaguje na njihove potrebe, navodeći da se sredstva najviše usmeravaju ka nacionalno-prevodilačkom servisu, dok su tumači često angažovani samo honorarno.
Suzana ističe da iako je Zakon o znakovnom jeziku usvojen 2016. godine, njegova primena ostaje sporadična. „Gluvi često nisu uvažavani prilikom donošenja odluka koje se tiču njihovih potreba“, dodaje.
Osim toga, naglašava potrebu za obezbeđivanjem dodatnih sredstava i resursa u zdravstvenim ustanovama, kako bi se olakšala komunikacija sa gluvim osobama. „Mnogi naši članovi su umirali zbog neinformisanosti i propuštenih medicinskih usluga“, zaključuje ona.
Pored svih ovih problema, gluve osobe se suočavaju i sa izazovima u obrazovanju. Mnogi čak nisu u mogućnosti da upišu fakultet zbog nedostatka adekvatnog obrazovanja u srednjim školama, koje obično traju tri godine.
Macut je napomenuo da je potrebno prvo utvrditi tačnu evidenciju osoba s invaliditetom, što je kod Udruženja već uradjeno. Međutim, postoji osećaj da se procesi samo otežavaju bez konkretnih rešenja.
Zapošljavanje osoba sa invaliditetom takođe predstavlja ozbiljan problem. Kvote za zapošljavanje nisu se menjale od 2009. godine, a mnogi gluvi se suočavaju s preprekama prilikom traženja radnog mesta zbog nedostatka obrazovanja i predrasuda.
Ukoliko im se zahtevi ne ispune u razumnom vremenskom roku, predstavnici udruženja su najavili ponovni izlazak na ulice.
Kao rezultat sve veće marginalizacije i nedostatka podrške, Udruženje gluvih i nagluvih Šumadijskog okruga beleži brzi rast mortaliteta među svojim članovima, što dodatno ukazuje na hitnost situacije.
Ova situacija mora se hitno rešiti kako bi se obezbedila prava osoba sa oštećenjem sluha i omogućio dostojanstven život svima.



























































